BOSANA U DOBA NAJVEĆEG USPONA
Srednjovijekovna Bosanska država je svoj najveći uspon doživjela u XIII i XIV stoljeću.
Bana Kulina (1183. - 1204.g) naslijedio je sin Stjepan. Ban Stjepan Kulinović je treći poznati vladar samostalne bosanske države. Bio je sin bana Kulina i, najvjerovatnije, njegove supruge, banice Vojslave. Aktivno je učestvovao u događanjima vezanim za papinu istragu religije Kulina i Vojslave. Stjepan je vladao od 1204. do 1232.g.
Bosna u doba bana Kulina.
Matej Ninoslav bio je vladar Bosne u periodu od 1232. do 1250. godine. Njega optužuju za herezu, odnosno za pripadnost dualističkoj crkvi bosanskoj. Papa šalje izaslanika Jakova u banovinu, kojeg uznemiruje vjera bana i samog bosanskog biskupa. Matej Ninoslav i njegov rođak Prijezda potvrđuju svoje katoličanstvo. Tada u banovinu dolaze dominikanci, koji kao inkvizitori vrše pokrštavanje stanovništva, a Prijezda im je morao predati svoga sina kao taoca kako ne bi odstupio od rimske crkve. Unatoč papinoj zaštiti 1233., Mateja se ponovno optužuje za herezu. Papa Grgur IX. zbog toga poziva 1234. na rat protiv Bosne i heretika. Do rata dolazi 1235. s Kolomanom na čelu koji traje do 1238. bez nekih trajnijih izmjena. Kraljeva vojska je u tom ratu poharala Bosnu i Hum, a na strani kralja su bili Sebislav od Usore i Prijezda, koji je nakratko dobio bansku čast. Ban Matej Ninoslav je 1240. zaključio ugovor s Dubrovnikom (ostala je zabilježena njegova povelja Dubrovačkom knezu Đanu Dandolu) o trgovini i prijateljstvu kojim se obavezao da će braniti Dubrovnik ako se zarati s raškim / srpskim / kraljem što znači da kraljeva vojna nije skršila njegovu vlast i vojsku u tom periodu. .U ratu Splita protiv Trogira, Matej je stao na stranu Splita i bio je od 1242. - 1244. njegov knez, te se na taj način Banovina Bosna proširila na jug.
Ninoslavov nasljednik, ban Prijezda I . (1250. - 1287.) vazal hrvatsko-ugarskog kralja i pravovjerni katolik. U njegovo doba formira se Bosanski plemićki sabor ili, kako su ga Bošnjani zvali, Stanak (riječ potječe od - sastanak, sastančenje). Prijezdu I, nasljeđuje njegov sin Prijezda II koji je vladao samo tri godine (do svoje smrti 1250.).
Pri kraju 13. stoljeća Ugarska je u teškoj krizi zbog borbe oko prijestolja, a u Dalmaciji i Hrvatskoj su ojačali bribirski knezovi iz roda Šubića. Tada je bansko mjesto u Bosni naslijedio Stjepan I. zvan Kotroman, osnivač dinastije Kotromanića. Stjepan I. oženio se kćerkom srpskog kralja Dragutina kako bi ostao u dobrim odnosima s Nemanjićima i osigurao saveznike na istoku. Taj savez se nije svidio moćnim Šubićima, vladarima Hrvatske, pa su zbacili neposlušnog bana i zavladali bosanskom banovinom. Pavao I Šubić Bribirsk od 1299. uzima naziv "ban Hrvatske i Dalmacije, i gospodar Bosne" s tim da na krajnjem sjeveru, tj. području Soli, još uvijek vladao Stjepan I. Upravu nad Bosnom dobio je i Pavlov brat Mladen I. kao "ban bosanski", a posebnu prevlast je imao na zapadu, u Donjim Krajevima gdje su mu se priklonili kneževi (Hrvatinići).
Godine 1314., svrgnutog bana Stjepana I Kotromana nasljeđuje njegov sin Stjepan II Kotromanić (1314. - 1353. g.). On je bio prisiljen odmah zaratiti protiv suparnika kojeg je porazio (1322. g), te zavladao samostalno. Stjepan II je značajno proširio granice Bosne. On širi državu na: Hum ( današnja srednja i jugoistočna Hercegovina), na Donje Kraje (Krajina do rijeke Sane), Sol (Tuzlanski kanton i Usoru ( Doboj, Zavidovići, Gračanica), te Dalmaciju do rijeke Krke i izvora Cetine. U ratu sa Srbijom / Raškom/ , Stjepan će osvojiti područje današnjeg Trebinja, Pelješac, Konavle ( Pelješac i Konavle će pokloniti Dubrovačkoj republici, tj. Republici Sv. Vlahe).
Ostaci kraljevskog grada Bobovca
Ban Stjepan II će znatno unaprijediti državu. Na jegovim posjedima će se uvesti tropoljni sistem. U Bosnu će pozvati Sase (Germani) koji će formirati rudarska naselja po Bosni od kojih su najznačajniji i postoje i danas: Kreševo, Hvojnica (Fojnica), Olovo, Sasi, Srebrnik, Srebrenica. On otvara i prve kovnice novca i izrađuje srebrnjake sa grbom Kotromanića i njegovim likom. Potječe trgovinu sa Dubrovnikom, Venecijom, Splitom, Trogirom, zbog čega otvara i prve mjenjačnice u kojima se strani novac mijenja za bosanski. Bosna u njegovo doba postaje jedna od najbogatijih država Evrope i veliki izvoznik srebra, pa je sav tadašnji svijet počinje nazivati Bosna Srebrna.
RADNI ZADATAK:
1. PROČITAJ TEKST I ZAPIŠI NAJVAŽNIJE INFORMACIJE.
2. IZRADI KRONOLOŠKU ( VREMENSKU) TABLICU (pogledaj navedeni primjer).
na pr.
1204. - 1232. - vladavina Stjepana Kulinovića
1232. - 1250. - vladavina Mateja Ninoslava .............
nastavi dalje
URATKE, MOLIM VAS DA POSALJETE NA ADRESU:
oscvilahis.zvjezdana@gmail.com
